Bolesti pluća i alternativno liječenje

 

Plućne bolesti počinju s mnogo naznaka: probadanjem u prsima, leđima, porebrici, kratkim disanjem, kašljem, promuklošću, temperaturom, umorom, napadno rumenim obrazima, noćnim znojenjem, odvratnošću od jela, mršavošću i velikom slabokrvnosti. Kod ove bolesti treba na bolna mjesta staviti obloge od loja ili još bolje čiste svinjske masti.

Lanena krpa namaže se lojem ili mašću i stavi kuda probada i pali. Krpu, lojem namazanu, treba držati prema vatri da se malo ugrije i da bolje uz tijelo prione. Preko ovih masnih krpa treba stavljati i ručnike nakvašene u vodu i ocat, za suzbijanje temperature, a njih previti suhom trostrukom plahtom da s nijedne strane zrak do obloga ne dopre. Oblozi se mijenjaju svaki 1 i pol sat, a masna krpa kada je koža upila mast.
Kod ovih bolesti čini osobito dobre usluge sirup od omorikinih vrhova i češera, 5-6 komada zelenih. Omorikini češeri sitno se izrežu, preliju vodom, pokriju i ostave potopljeni 20-30 sati. nakon toga kuhaju se u istoj vodi i kada su proključali, poistiha se kuhaju 1 sat. Onda se uzme mladih omorikinih vrhova, sitno se isijeku pa dobro iscijede i pomiješaju s odvarom češera.
Koliko ima soka od češera i vrhova, uzme se 6 puta toliko zdravog meda i kuha zajedno oko pola sata. Ovaj sirup bolesnika nevjerojatno jača, čisti krv i pluća i razara zarazne bakterije, a daje se po jedna mala žličica svakog sata Osim toga, ujutro, u podne i navečer po jedna šalica ovog čaja: po 4 g žila i lišća od koprive, mladog hrastovog lišća, dobričice, lišća od maslačka, cvijeta od kunice, kadulje, korijena gorke krestušice (Polygala amara L), 1 žlica samljevenog sjemena od žutilovke svinjduše i 2-3 žlice iscijeđenog soka od krstovnika (Nasturtium offic. R. Br.), drži se potopljeno 12 sati u pola litre vode, 10 minuta se kuha i pridoda sok od krstovnika kada se stavlja kuhati. Hrana neka je lagana, ali krepka. Jesti što više mlijeka, jaja, kuhanu pšenicu, ječam, prekrupu od zobi, zelen, bijelo meso i mnogo voća. Kod bolesti pluća ne smije se uzimati nikakva polijevanja ili banja osim kratkih banja za čistoću.
Da se očuvamo od plućnih bolesti, treba se čuvati boravka na lošem zraku, prevelikog rada i nahlade. Spavati treba u dobro prozračenim prostorijama i kod otvorenih prozora. Na noge paziti da su uvijek tople i probava da je u redu. Nježna pluća treba što više otvrdnuti kretanjem i dubokim disanjem po svježem zraku, osobito po šumama crnogorice. Dubokim se disanjem pluća šire i time u cjelini svojoj doprinose hranjenju i čišćenju krvi. Kod dubokog disanja napune se plućni mjehurići svježim zrakom kroz koji kisik u krv struji i polučuje se izlučivanje otrovne ugljične kiseline. Kada se ne diše duboko, onda veći dio pluća ne radi, pa oboli i obamre od nerada.

Kod slabih pluća za jačanje treba piti ovaj čaj: po 6 grama cvijeta od kunice, šiljaste bokvice i kadulje, 3 g kantarije i 3 g pelina drži se potopljeno 12 sati u pola litre zdravog vina, pridoda 2 žlice meda, zatim se 10 minuta kuha i 20 minuta pari. Od ovog čaja uzima se dnevno 2-3 šalice na manje obroke. Po svježem zraku mnogo se kretati, duboko disati te zračne i sunčane banje uzimati. Dnevno prije spavanja 1 minutu po hladnoj vodi gaziti. Hranu krepku i mješovitu uzimati. U proljeće se koristiti mladim biljem (blijedobolja).

Upala pluća javlja se žmarcima, drhtanjem od studeni, što zna trajati pola sata, a više puta i dulje od sata. Nakon žmaraca nastupa jaka temperatura i povraćanje. Zbog velike temperature bolesnik bunca i vrlo je nemiran. Odmah na početku bolesti kašlje, a kašalj je bolan i mučan, suh i kratak. Kada upala dozrije, postaje lakši. Izlučevina je crveno-smeđa ili posve krvava. Upala napadne ponajčešće vrh desnog donjeg krila pluća, a bolovi se odražavaju žestokim žeženjem uz bodac. Uzročnika toj bolesti ima više. To su bakterije koje se za vremena, kada ima malo sunca, u velikom broju namnože, pa kada se čovjek nahladi ili dobije jak udarac u prsa, oboli od upale pluća. Ako se kod upale pluća ne razvije još i koja druga bolest, nastupa nakon 7-10 dana preokret, koji kod lakših slučajeva završava ozdravljenjem.
Čim se bolest pojavi, treba dati bolesniku jednu veliku žlicu bademova ulja, a kasnije svaka tri sata opet po žlicu. Pijenje ulja izvanredno dobro utječe i protiv bolova i upale. Ako nema bademova ulja, što je bolje, može se uzeti i čisto maslinovo ulje. Preko prsa, leđa i ramena staviti oblog od čiste svinjske masti, a preko ovog obloga oblog od mladog kravljeg sira, razmućenog sa sirutkom, ili ilovače razmućene s pola octa i pola vode. Čim se oblog osuši, zamijeniti ga. U pomanjkanju sira i ilovače, mora se staviti svako pola do tri četvrt sata oblog od hladne vode. Svaki oblog koji se daje mora se suhim i toplim previti da zrak ne može do tijela doprijeti. Na noge treba svako pola sata vruće obloge stavljati s pola octa i pola vode i vruće boce na stopala i pod koljena.

Bolesnicima na srcu ne smiju se davati nikakvi hladni oblozi, već samo oblog od masti. Ovaj oblog mora biti debelim slojem masti namazan i čim tijelo upije mast, oblog zamijeniti. Oblozi od masti izvrsno djeluju protiv bolova, otklanjaju bodac i suzbijaju temperaturu. Koji su bolesni na srcu, treba ih umjesto umatanja hladnim oblozima svako pola sata oprati s pola litre hladne vode i pola octa i jednom dnevno dati im hladnu polubanju uz pranje leđa od 8-10 sekundi.

Druge bolesnike, kod promjene obloga treba ih uvijek oprati s pola vode i pola octa. Ova se pranja moraju vrlo brzo činiti da budu što kraća, a tim je i uspjeh bolji. Da se bolesnik što prije oznoji, treba mu skuhati ovaj čaj: uzeti po 5 g korijena od čička, lišća od maline, lipe, cvijeta od bazge, 2 zrna prijesne tucane kave s četvrt litre vina, 2 žlice meda i sok od pola limuna, 20 minuta kuhati i toplo dati popiti. Ako znojenje ne nastupi za četvrt sata, tada treba još jednu šalicu čaja popiti. Ovaj čaj se daje dnevno za vrijeme visoke temperature da se bolesnik svakog dana dobro oznoji. Kada je znoj nastupio, dostatno je bolesnika 3 do 4 puta dnevno octenom vodom oprati i 2 do 3 žlice ulja dati mu popiti.
Osim čaja za znojenje, daje se svako četvrt sata bolesniku po jedna velika žlica ovog čaja: uzme se po 5 g korijena gorke krestušice (Polygala omara L), korijena koprive, korijena kravljaka (Carlina acaulis L) i korijena iđirota i po 5 g lišća od jagode, koprive, čestoslavice (Veronica officinalis), sljeza, cvijeta cd divizme (Verbascum Thapsus L) i 3 g pelina. Korijenje se drži potopljeno 12 sati u pola litre vina i trave u pola litre vina. Trave se kuhaju 10 minuta sa 6 žlica meda, a korijenje 15 minuta i sve se ostavi pariti još 10 minuta, nakon toga se procijedi i pomiješa.

Bolesnik mora uzeti malo dobre krepke juhe, dosta kuhanog voća i pomalo mliječnog jela. Za piće dnevno po jednu čašu zdravog crnog vina i sirup od malina ili ribiza s vodom. Dnevno treba usta izmućkati i grlo izgrgljati 5-6 puta odvarom od kadulje (1 dag na litru vode).

Kada je bolesnik ozdravio, neka još tri tjedna uzima dnevno po dvije šalice čaja, svako dva-tri sata u manjim obrocima. Za čaj se uzme po 6 g korijena iđirota, korijena bibernele (Pimpinella magna L) i kadulje, 4 g kantarije i 3 g pelina, u pola litre crnog vina drži se potopljeno 12 sati i kuha s dvije žlice meda 10 minuta. Ovakav čaj otklanja iz tijela zaostale loše sokove, čisti krv, jača živce i srce, grije želudac i mnogo doprinosi oporavljanju. Uz to se preporučuje prije spavanja jednu minutu po hladnoj vodi hodati i uzeti dvije polubanje tjedno, uz pranje leđa. Hranu uzimati krepku i miješanu, po zraku i suncu puno se kretati, duboko disati i kod otvorenih prozora spavati.

Izvor: narodnilijek.com

Posjetite i naš blog VESELA KUHINJA, te ostavite Vaše sugestije i pohvale u komentaru ispod. Hvala!

Posted in: Alternativna medicina , Bolesti