Najbolje piće za imunitet, kožu i čišćenje organizma

Voda kokosa je dobro piće, ali hranljivim materijama bogat sok aloe vere nutricionistima je ipak zanimljiviji. Osim što pomaže koži, jača imunitet i čisti organizam. Mineralima bogatom soku aloe vere pripisuje se i da uspešno smanjuje nivo holesterola u krvi, pomaže pri gubitku suvišnih kilograma, poboljšava probavu i imunitet.

Naime, biljka aloe vera sadrži enzime koji su vrlo dobri za probavu i uklanjaju toksine iz tela. Aloe vera sadrži brojne vitamine, uključujući A, C, E, folnu kiselinu, B1, B2, B3, B6, te je jedna od retkih biljaka koje sadrže vitamin B12, koji pomaže rad mozga i nervnog sistema.

Od minerala obiluje kalcijumom, magnezijumom, cinkom, hromom, selenom, natrijumom, gvožđem i kalijumom. Bogata je i aminokiselinama i masnim kiselinama, koje takođe olakšavaju probavu.

Jača i prirodnu sposobnost tela da se bori s bolešću pa izbacuje toksine iz tela. Britanska nutricionistkinja Madelajn Šo kaže: "Aloe vera je odlična i ako osećate bilo kakvu subjektivnu nelagodu. Umiruje unutrašnje organe i pomaže u smanjenju nadutosti".

Sok ove biljke tradicionalno se koristi za ublažavanje opekotina i psorijaze, a koristi su daleko veće, posebno ako se unosi u organizam.

Izvor: hranazadusu.com

Read more »

Bolesti pluća i alternativno liječenje

 

Plućne bolesti počinju s mnogo naznaka: probadanjem u prsima, leđima, porebrici, kratkim disanjem, kašljem, promuklošću, temperaturom, umorom, napadno rumenim obrazima, noćnim znojenjem, odvratnošću od jela, mršavošću i velikom slabokrvnosti. Kod ove bolesti treba na bolna mjesta staviti obloge od loja ili još bolje čiste svinjske masti.

Lanena krpa namaže se lojem ili mašću i stavi kuda probada i pali. Krpu, lojem namazanu, treba držati prema vatri da se malo ugrije i da bolje uz tijelo prione. Preko ovih masnih krpa treba stavljati i ručnike nakvašene u vodu i ocat, za suzbijanje temperature, a njih previti suhom trostrukom plahtom da s nijedne strane zrak do obloga ne dopre. Oblozi se mijenjaju svaki 1 i pol sat, a masna krpa kada je koža upila mast.
Kod ovih bolesti čini osobito dobre usluge sirup od omorikinih vrhova i češera, 5-6 komada zelenih. Omorikini češeri sitno se izrežu, preliju vodom, pokriju i ostave potopljeni 20-30 sati. nakon toga kuhaju se u istoj vodi i kada su proključali, poistiha se kuhaju 1 sat. Onda se uzme mladih omorikinih vrhova, sitno se isijeku pa dobro iscijede i pomiješaju s odvarom češera.
Koliko ima soka od češera i vrhova, uzme se 6 puta toliko zdravog meda i kuha zajedno oko pola sata. Ovaj sirup bolesnika nevjerojatno jača, čisti krv i pluća i razara zarazne bakterije, a daje se po jedna mala žličica svakog sata Osim toga, ujutro, u podne i navečer po jedna šalica ovog čaja: po 4 g žila i lišća od koprive, mladog hrastovog lišća, dobričice, lišća od maslačka, cvijeta od kunice, kadulje, korijena gorke krestušice (Polygala amara L), 1 žlica samljevenog sjemena od žutilovke svinjduše i 2-3 žlice iscijeđenog soka od krstovnika (Nasturtium offic. R. Br.), drži se potopljeno 12 sati u pola litre vode, 10 minuta se kuha i pridoda sok od krstovnika kada se stavlja kuhati. Hrana neka je lagana, ali krepka. Jesti što više mlijeka, jaja, kuhanu pšenicu, ječam, prekrupu od zobi, zelen, bijelo meso i mnogo voća. Kod bolesti pluća ne smije se uzimati nikakva polijevanja ili banja osim kratkih banja za čistoću.
Da se očuvamo od plućnih bolesti, treba se čuvati boravka na lošem zraku, prevelikog rada i nahlade. Spavati treba u dobro prozračenim prostorijama i kod otvorenih prozora. Na noge paziti da su uvijek tople i probava da je u redu. Nježna pluća treba što više otvrdnuti kretanjem i dubokim disanjem po svježem zraku, osobito po šumama crnogorice. Dubokim se disanjem pluća šire i time u cjelini svojoj doprinose hranjenju i čišćenju krvi. Kod dubokog disanja napune se plućni mjehurići svježim zrakom kroz koji kisik u krv struji i polučuje se izlučivanje otrovne ugljične kiseline. Kada se ne diše duboko, onda veći dio pluća ne radi, pa oboli i obamre od nerada.

Kod slabih pluća za jačanje treba piti ovaj čaj: po 6 grama cvijeta od kunice, šiljaste bokvice i kadulje, 3 g kantarije i 3 g pelina drži se potopljeno 12 sati u pola litre zdravog vina, pridoda 2 žlice meda, zatim se 10 minuta kuha i 20 minuta pari. Od ovog čaja uzima se dnevno 2-3 šalice na manje obroke. Po svježem zraku mnogo se kretati, duboko disati te zračne i sunčane banje uzimati. Dnevno prije spavanja 1 minutu po hladnoj vodi gaziti. Hranu krepku i mješovitu uzimati. U proljeće se koristiti mladim biljem (blijedobolja).

Upala pluća javlja se žmarcima, drhtanjem od studeni, što zna trajati pola sata, a više puta i dulje od sata. Nakon žmaraca nastupa jaka temperatura i povraćanje. Zbog velike temperature bolesnik bunca i vrlo je nemiran. Odmah na početku bolesti kašlje, a kašalj je bolan i mučan, suh i kratak. Kada upala dozrije, postaje lakši. Izlučevina je crveno-smeđa ili posve krvava. Upala napadne ponajčešće vrh desnog donjeg krila pluća, a bolovi se odražavaju žestokim žeženjem uz bodac. Uzročnika toj bolesti ima više. To su bakterije koje se za vremena, kada ima malo sunca, u velikom broju namnože, pa kada se čovjek nahladi ili dobije jak udarac u prsa, oboli od upale pluća. Ako se kod upale pluća ne razvije još i koja druga bolest, nastupa nakon 7-10 dana preokret, koji kod lakših slučajeva završava ozdravljenjem.
Čim se bolest pojavi, treba dati bolesniku jednu veliku žlicu bademova ulja, a kasnije svaka tri sata opet po žlicu. Pijenje ulja izvanredno dobro utječe i protiv bolova i upale. Ako nema bademova ulja, što je bolje, može se uzeti i čisto maslinovo ulje. Preko prsa, leđa i ramena staviti oblog od čiste svinjske masti, a preko ovog obloga oblog od mladog kravljeg sira, razmućenog sa sirutkom, ili ilovače razmućene s pola octa i pola vode. Čim se oblog osuši, zamijeniti ga. U pomanjkanju sira i ilovače, mora se staviti svako pola do tri četvrt sata oblog od hladne vode. Svaki oblog koji se daje mora se suhim i toplim previti da zrak ne može do tijela doprijeti. Na noge treba svako pola sata vruće obloge stavljati s pola octa i pola vode i vruće boce na stopala i pod koljena.

Bolesnicima na srcu ne smiju se davati nikakvi hladni oblozi, već samo oblog od masti. Ovaj oblog mora biti debelim slojem masti namazan i čim tijelo upije mast, oblog zamijeniti. Oblozi od masti izvrsno djeluju protiv bolova, otklanjaju bodac i suzbijaju temperaturu. Koji su bolesni na srcu, treba ih umjesto umatanja hladnim oblozima svako pola sata oprati s pola litre hladne vode i pola octa i jednom dnevno dati im hladnu polubanju uz pranje leđa od 8-10 sekundi.

Druge bolesnike, kod promjene obloga treba ih uvijek oprati s pola vode i pola octa. Ova se pranja moraju vrlo brzo činiti da budu što kraća, a tim je i uspjeh bolji. Da se bolesnik što prije oznoji, treba mu skuhati ovaj čaj: uzeti po 5 g korijena od čička, lišća od maline, lipe, cvijeta od bazge, 2 zrna prijesne tucane kave s četvrt litre vina, 2 žlice meda i sok od pola limuna, 20 minuta kuhati i toplo dati popiti. Ako znojenje ne nastupi za četvrt sata, tada treba još jednu šalicu čaja popiti. Ovaj čaj se daje dnevno za vrijeme visoke temperature da se bolesnik svakog dana dobro oznoji. Kada je znoj nastupio, dostatno je bolesnika 3 do 4 puta dnevno octenom vodom oprati i 2 do 3 žlice ulja dati mu popiti.
Osim čaja za znojenje, daje se svako četvrt sata bolesniku po jedna velika žlica ovog čaja: uzme se po 5 g korijena gorke krestušice (Polygala omara L), korijena koprive, korijena kravljaka (Carlina acaulis L) i korijena iđirota i po 5 g lišća od jagode, koprive, čestoslavice (Veronica officinalis), sljeza, cvijeta cd divizme (Verbascum Thapsus L) i 3 g pelina. Korijenje se drži potopljeno 12 sati u pola litre vina i trave u pola litre vina. Trave se kuhaju 10 minuta sa 6 žlica meda, a korijenje 15 minuta i sve se ostavi pariti još 10 minuta, nakon toga se procijedi i pomiješa.

Bolesnik mora uzeti malo dobre krepke juhe, dosta kuhanog voća i pomalo mliječnog jela. Za piće dnevno po jednu čašu zdravog crnog vina i sirup od malina ili ribiza s vodom. Dnevno treba usta izmućkati i grlo izgrgljati 5-6 puta odvarom od kadulje (1 dag na litru vode).

Kada je bolesnik ozdravio, neka još tri tjedna uzima dnevno po dvije šalice čaja, svako dva-tri sata u manjim obrocima. Za čaj se uzme po 6 g korijena iđirota, korijena bibernele (Pimpinella magna L) i kadulje, 4 g kantarije i 3 g pelina, u pola litre crnog vina drži se potopljeno 12 sati i kuha s dvije žlice meda 10 minuta. Ovakav čaj otklanja iz tijela zaostale loše sokove, čisti krv, jača živce i srce, grije želudac i mnogo doprinosi oporavljanju. Uz to se preporučuje prije spavanja jednu minutu po hladnoj vodi hodati i uzeti dvije polubanje tjedno, uz pranje leđa. Hranu uzimati krepku i miješanu, po zraku i suncu puno se kretati, duboko disati i kod otvorenih prozora spavati.

Izvor: narodnilijek.com

Read more »

Čišćenje pluća na prirodan način

 Nabere se lišće od plućnjaka (Pulmonaria officinalis L. – dobije se u ljekarni), koji raste po vinogradima, u šumama kraj potoka i cvjeta odmah s proljeća u ožujku i travnju. Skuha se u vinu pa se ta tekućina pije ujutro svaki dan, natašte, po jedna-dvije šalice, za čišćenje pluća.
Svježe ubrano lišće sa stabljike koprive (Urtica urensL), odmah osušeno, daje izvrstan čaj protiv sluzavosti u prsima i u plućima pa ih čisti ako se češće pije.

Izvor: narodnilijek.com

Read more »

Kopriva kao lijek

 

Cijela biljka je ljekovita, u proljeće kada je biljka još mlada beru se listovi i cijela biljka sa stabljikom. Može se brati i tokom čitave godine, a korijen se sakuplja u proljeće i jesen. Sjeme koprive sazrijeva u augustu.

Kopriva se najviše upotrebljava kao lijek za čišćenje krvi, protiv opadanja kose, reumatizma, groznice, prekomjernog mokrenja, tuberkuloze pluća, bronhitisa, oboljenja zglobova, kamenca, protiv zračenja, malokrvnosti, čira na želucu, nesanice, nervoze a dobra je i za zarastanje rana.
Biljka je izuzetno bogata bjelančevinama, ugljikohidratima, mastima, kalcijem, fosforom, željezom, vitaminima C, A, B3 i K, karotinom, pantotenskom kiselinom i još mnogim drugim tvarima. Čaj od koprive odličan je za iskašljavanje, pročišćavanje jetre, želuca i crijeva, a ujedno je odličan lijek protiv anemije, groznice, žutice i malarije.
U kombinaciji sa nekim drugim sastojcima kopriva liječi čir na želucu i dvanaestpalčanom crijevu, pročišćava krv, olakšava probavu, umanjuje uznemirenost i nesanicu.
Pored nabrojanog, kopriva je dobra protiv vodene bolesti, gihta jetre i bubrega, te nesvjestice.

Izvor: zena.blic.rs

Read more »

Plućnjak kao lijek

Nazivi biljke

Familija: Borraginaceae
Narodni: Plućnjak ljekoviti
Latinski: Pulmonaria officinalis
Ljekarski: Pulmonarie folium, herba
Engleski: Lungwort
Njemački: Lungenkraut
Talijanski: Polmonaria
Francuski: La pulmonaire

Nalazište:

Sjenovite, guste, bjelogorične planinske šume i gajevi, a ima ga i uz kolosijeke i potočiće.

Opis:

To je trajna, zeljasta, uspravna, uglata, do 30 cm visoka biljka, tvrdih dlaka, na vrhu često razgranata. Srcolikih listovi, dugih, dlakavih peteljki prizemni su, a dugoljasti sjedeći listovi, tj. bez peteljke na stabljici. Boje su tamnozelene, puni dlaka i bijelih pjega. Zvonolik cvijet, sličan jaglacu, tvori štitac na vrhu. U početku je ružičast, a kasnije modro-ljubičast. Korijen je podanak.

Sadrži:

Željezo, vapno (kalcij), sluz, tanin, gumu, smolu, ulje, saponozid i silikat.

Bere se:

Cvate od ožujka do svibnja, a sabire se u svibnju i lipnju. Upotrebljava se lišće, rjeđe čitava biljka u cvatu (bez korijena).

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje:

Mlado se lišće, poput špinata, jede kao salata s uljem i limunovim sokom, ili kao varivo. Čaj, koji se priprema tako da se 1 velika žlica osušenog lišća popari s 3 dl kipuće vode i nakon I5 min. procijedi, pije se 6-8 puta dnevno po 1 mala šalica, pomaže protiv promuklosti, upala u grlu i prsima, i protiv izbacivanja krvi. Još je bolje, ako se plućnjaku dodaju jednaki dijelovi bijke sljeza (Althaea officinalis) i sabljastog trpuca (Plantago lanceolata), sve zasladi s 2 velike žlice meda.
Tuberkuloznima koristi mješavina od jednakih dijelova plućnjaka, bijelog sljeza, koprive smrdljive (Galeopsishroleuca), podbjela (Tussilago farfara) i sabljastog trpuca: 1 velika žlica te mješavine popari se s 2 dl kipuće vode i nakon 15min. procijedi. Pije se triput dnevno po 1 šalica poslij jela. U šalicu čaja treba dodati 1 veliku žlicu meda.
Dobro je po 15 g plućnjaka, podbjela, kunice (Achilearmillefolium), trpuca, islandskog lišaja (Lichen islandicus), odoljena (Valeriana officinalis) i 20 g korijena omana (Inu1 h lenium) močiti 16 sati u 2 I vina, zatim dodati ¼ kg meda kuhati na tihoj vatri ½ sata, pa ostaviti poklopljeno da stoji još ½ sata i zatim procijediti. Uzima se svaki sat po 1 velika žlica, protiv kašlja, za lakše izbacivanje sluzi, čišćenje pluća i grla. Preporučuje se uz taj čaj i grgljati mlakim odvarom kadulje ili preslice, koji se priprema tako da se 80 g – 100 biljke moči 12 sati u 1 I vode, nakon toga stavi da la gano kuha 10 min. i tada procijedi.
Iscijeđen sok svježe biljke dobro je uzimati 3-4 tjedno, po 3 kavske žličice dnevno, za jačanje pluća. Još je bolje 1 kavsku žličicu iscijeđenog soka plućnjaka i 1 žlicu meda popiti u šalici mlijeka. Kozje mlijeko djelotvornije je nego kravlje.

Izvor:  narodnilijek.com

Read more »

Emulzijski liker od jaja (žumanjaka)

 

Emulzijski liker od jaja, (žumanjaka) neprikosnoveni je ‘kralj’ emulzijskih likera. Vjerojatno ne samo zbog okusa i izgleda, već i zbog zahtjevne proizvodnje i prilagođivanja okusa, kao i umješnosti u njegovoj pripremi.

Sastojci za 2 litre ovog likera: 16 jaja, 5 dl 96%-tnog alkohola, 400 g šećera, 20 g vanilin šećera, esencija od konjaka ili esencija od ruma i posebno konjak ili rum (45%).
Temeljni sastojak eiercognaca su žumanjci, koje treba odvojiti od bjelanjaka i odvojiti opnu. Za dvije litre likera treba pripremiti 16 žumanjaka. Težina žumanjaka ovisi o masi, klasi jaja, koja cijela teže 45-65 g. Prema tome, za litru eiercognaca treba razbiti 12-18 jaja, jer žumanjak čini do 40% mase jaja. Budući da je sadržaj jaja odlična podloga za razvoj mikroorganizama, vrlo često i patogenih vrsta, potrebno je žumanjke konzervirati alkoholom.
Na 160 g odvaganih žumanjaka doda se dio 0,5 dl 96% alkohola ili litra rakije lozovače (45%). Pritom se smjesa miješa i lagano zagrijava do 50°C, a preporučuje se dodati i 400 g šećera. Ova smjesa ili emulzija: žumanjci — šećer — alkohol čini osnovnu podlogu pri pripremi likera. Smjesu treba staviti u miješalicu, te dodati ostale komponente pored žumanjaka, šećer i alkohol 96% te vanilin šećer i esenciju konjaka. Izbor brzine rada miješalice je najvažnija operacija pri pripremi ovog zahtjevnog pića. To znači da tijekom miješanja ne smije doći previše zraka u smjesu jer ćemo dobiti frape (pjenu).
Za industrijske potrebe konstruirani su posebni mješači koji ne dopuštaju nastanak pjene. U vlastitoj kuhinji moramo namjestiti miješalicu na najmanje okretaja. Najprikladniji je »mikser« s nožem sličan onom na električnom mlincu za kavu, koji pogoduje minimalnom stvaranju pjene.
Dakle početna smjesa, zagrijana na 50°C, stavi se u posudu »miksera« te se dodaju, također zagrijani na istu temperaturu, 400 g šećera, 20 g vanilin šećera kao i ostale esencije (konjaka ili ruma) i preostala količina alkohola (oko 4,5 dl alkohola 96% ili 8 dl rakije 45%).
Esencije su vrlo važan sastojak eiercognaca. Naime, njima prilagođujemo aromu i okus, te prekrivamo eventualne nedostatke, primjerice miris žumanjka koji je često problematičan. Dakle, u naš eiercognac tijekom miješanja možemo dodati sljedeće esencije (nekoliko kapi): vaniliju, esenciju konjaka, esenciju ruma i dr. Osim toga, liker se može bitno oplemeniti dodatkom cognaca ili ruma, whiskyja ili araka i sl.
Eiercognac se čuva u hladnjaku i ima ograničeni rok trajnosti.

Točno određivanje količine žumanjaka u likeru važno je zato da uvijek možemo reproducirati proizvod u istoj kvaliteti, tj. predlažemo vam da uvijek koristite vagu za točno određivanje težine žumanjaka.

Read more »

Rogač – Prirodno slatka delicija pomaže u prevenciji raka maternice

 

U svijetu se rogač brzo proširio jer se lako uzgaja, ne zahtijeva puno pažnje, a donosi puno plodova.

Biljka uspijeva u toploj mediteranskoj klimi, iako ne podnosi dobro preveliku količinu vode. Poznat je po opisu kao stablo sporoga rasta i dugog života. Rogač doživi i više od 200 godina. Drvo je široke krošnje i do 15 m visoko, a plod je 20 cm duga mahuna, zelene boje koja sazrijevanjem prelazi u tamnosmeđu. Mahune sazrijevaju koncem ljeta.
Najveći su proizvođači u svijetu Španjolska, Grčka, Cipar, Turska, Italija, Alžir i Tunis, a hrvatski otok Šolta je poznat po njemu te zato postoji i mjesto imena Rogač. Od minerala rogač u značajnijim količinama sadrži kalcij, željezo, magnezij, fosfor, cink, bakar, mangan i selen. Od vitamina rogač sadrži tiamin, riboflavin niacin, vitamin B6, folnu kiselinu i vitamin E.
Ono što rogač čini posebnim je to što je sličan čokoladi, a zdraviji je, pa se često umjesto čokolade dodaje u razne slastice. Prirodno je sladak te tako i potpuna suprotnost kakaou koji je gorak. Rogač isto tako iznimno povoljno djeluje na probavni sustav. Učinkovito ublažava proljev kod dojenčadi i djece jer pospješuje apsorpciju vode.
Osim navedenih prednosti, rogač je pokazao i iznimna citotoksična svojstva. U studiji objavljenoj u ožujku ove godine u časopisu ‘Plant Foods for Human Nutrition’ brašno od klica rogača pokazalo je vrlo specifično djelovanje na rak maternice. Sadrži aktivne tvari koje su učinkovite protiv astme, i u slučajevima kad astmu uzrokuje alergija. Jedna od prednosti rogača je i što ne sadrži kofein pa je prikladan za osobe s visokim krvnim tlakom.
Tanini u rogaču sadrže galnu kiselinu koja je poznata po antialergijskim i antibakterijskim svojstvima. Zahvaljujući odličnom udjelu kalcija i fosfora, može doprinijeti ublažavanju tegoba ili smanjenju rizika od pojave osteoporoze,a osim toga dobar je i za desni, zube i kosti.

Izvor: narodnilijek.com

Read more »